Ale nan kontni prensipal

Kriminèl sibernatik yo ap pwoche bò kote sektè swen sante Afrik di Sid la – Check Point

Etik te yon lè yon mwayen pou dekouraje kriminèl sou entènèt ki t ap vize enstitisyon swen sante yo, men se pa ka a ankò. Dapre yon rechèch ki soti nan konpayi sekirite sibernetik Check Point Software Technologies, òganizasyon swen sante nan Lafrik di Sid fè fas a yon mwayèn 1,626 atak sou entènèt pa semèn.

Nan selebrasyon Jounen Mondyal Lasante a ki se 7 avril la, Shayimamba Conco, ekspè nan sekirite sibernetik nan Check Point, konfime: “Te gen yon lè kriminèl sibernetik yo te evite atake enstitisyon swen sante nan mond lan pou rezon etik. Men, jou sa yo fini.”

Atik sa a nan IT Web kouvri sijè sa yo:

  • Move ijyèn sibernetik
  • Yon menas k ap monte
  • Gwo atak nan Lafrik di Sid
  • Ransomware - yon menas k ap grandi
  • Aparèy medikal yo - yon vilnerabilite k ap parèt

Li atik la plen isit la. Klike la a

Yon tandans patikilyèman enkyete se ogmantasyon atak ki vize aparèy medikal konekte tankou stimulateur kè, ponp ensilin ak machin imajri.

Selon Rapò sou Eta Sibèsekirite pou Aparèy Medikal ak Sistèm Swen Sante an 2023 la, ki te fèt pa Sante-ISAC, Avèk Finite State ak Securin, yo te dekouvri plis pase 1 000 vilnerabilite nan aparèy medikal an 2023. Sepandan, se sèlman 15% nan manifaktirè yo ki te gen pwogram divilgasyon vilnerabilite an plas.

“Atakan yo pa bezwen vyole rezo yon lopital pou yo kreye dezòd – kounye a yo ka eksplwate aparèy IOMT (entènèt bagay medikal) ki sèvi kòm pwen antre san pwoteksyon,” Conco ajoute. “Kriminèl sibernatik yo ap vin pi sofistike, espesyalman vize aparèy medikal anplis rezo, sèvè, òdinatè pèsonèl ak baz done.”

  • Resous ki gen rapò ak nouvèl